Za užitak i sjećanje
Sasvim sigurno ne bez razloga, mnogi će poznavatelji zemalja i gastronomija reći da se o jednoj zemlji mnogo može saznati kroz bogatstvo njezine kuhinje. I baš je to još jedan razlog više za naklonost prema Hrvatskoj. U konobama i restoranima duž Jadrana uživat ćete u izvornim okusima, već pomalo zaboravljenim u europskim metropolama.

Mediteranska kuhinja - koju i Svjetska zdravstvena organizacija preporuča kao najzdraviju - temelj je ugostiteljske ponude i ovdašnjih specijaliteta, koji će vas oduševiti svojim okusima. Neka jela, sigurni smo, svidjet će vam se toliko da ćete poželjeti da postanu i sastavnim dijelom vašeg svakodnevnog jelovnika. Krenimo od predjela! Mnogo je onih kojima će se najviše dopasti iznimno ukusan dalmatinski pršut, posebno preparirana i na dimu sušena svinjska šunka, ili pak slane srdele. Specifičnoga načina pripreme, nadaleko je poznat i ovčji sir s otoka Paga. Za mnoge je on ne samo gastronomski užitak nego i suvenir koji će rado ponijeti u svoje domove. Tajna je njegove osobite arome i okusa u tome što se spravlja od ovčjeg mlijeka te tijekom sazrijevanja nekoliko puta premazuje maslinovim uljem. Kao predjelo možemo također preporučiti izvrsne morske školjke (kamenice i dagnje), škampe pečene na gradelama ili pripremljene “na buzaru”. Bogata je ponuda vrlo ukusne ribe, rakova, školjaka i glavonožaca. Uostalom, i najmjerodavniji poznavatelji smatraju jadransku bijelu ribu i rakove najboljima u ukupnoj svjetskoj konkurenciji.
Za one koji uživaju u okusu odlično pripremljenih jastoga, škampa, kamenica, ribe, upotpunjenih odličnim vinima, nema dakle dvojbi - upravo ste pronašli svoj djelić svijeta. Neće, međutim, biti zakinuti ni oni koji više vole meso - njima posebno preporučujemo ukusnu pašku ili cresku janjetinu. U Istri su posebno cijenjena jela od tartufa, po kojima je to područje poznato i daleko izvan granica zemlje. Mediteransko je podneblje, jasno, utjecalo na način pripreme, pa se hrana često priprema “na lešo”, samo kuhanjem, a potom dodavanjem začina. To su iznimno ukusni i lagani obroci, koji, osim svih ostalih prednosti, imaju i jednu posebnu - moguće je češće ih ponoviti. Svojevrstan će doživljaj biti i obilazak lokalnih tržnica te ribom uvijek dobro opskrbljenih ribarnica. Bez sumnje, uživat ćete u kupnji, a potom i u pripremi ACI jela. Recept je za vas posebno za ovo izdanje pripremio naš poznati kuhar Stevo Karapandža. Njegovom ćete pripremom i u svojim domovima produljiti uživanje u okusima i mirisima hrvatskoga priobalja…
Među jelima koja bismo preporučili je i dalmatinska pašticada (goveđe meso u aromatičnom umaku servirano s njokima ili domaćom tjesteninom). U Dalmaciji se meso divljači peče i pirja u umaku od maslinovog ulja, kvasine (vinski ocat), vina, prošeka, suhih šljiva i limunovog soka s dodacima ružmarina i drugog aromatičnog bilja. Poslije dobrog obroka u slast će vam ići deserti kao što su fritule i kroštule - prženo slatko tijesto, dubrovačka rožata - krema od jaja i mlijeka u karameliziranom šećeru, a potom i mnogi drugi kolači u kojima ćete prepoznati okuse mediteranskog voća - badema, smokava, naranči… Tu je i med, posebice cijenjen zbog specifičnih okusa pojedinog podneblja, pa će i on biti vrijedan i zdrav suvenir.
Uz dobro jelo, jasno, ide i dobro, kvalitetno piće. Među aperativima istaknimo specifične domaće rakije obogaćene aromatičnim biljem. Od posebne dalmatinske višnje maraske pravi se glasoviti liker maraskino, od suhog grožđa slatko vino prošek, a sa sunčanih bakarskih vinograda potječe poznati pjenušac Bakarska vodica.
Bogati vinogradi i smisao ovdašnjeg stanovništva da ugodi sebi i dragim gostima urodili su kvalitetnim i cijenjenim vrstama vina. Uz obalu su poznata crna vina teran, merlot, kabernet, a južnije opolo, plavac, dingač i postup... Od bijelih primorskih vina najpoznatija su malvazija, žlahtina, pošip, kujundžuša, grk... Sve je to tek dio onoga što ćete kušati na nikad dovršenom putu upoznavanja ovdašnjih okusa.
Ali boca vina ovog podneblja, rakije oplemenjene aromatičnim travama ili pak nadaleko poznatog maslinovog ulja bit će i suvenir koji će vas na Hrvatsku, njezino more i krajeve podsjećati i kad sjećanje na plovidbu bude privremeno potisnuto dnevnom rutinom. Uz vino ne zaboravite čuveni paški sir. I na području slatkiša Hrvatska ima adute - tu je već 50 godina stara tradicija proizvodnje osobite čokoladne delikatese Bajadere te čokoladnih bombona punjenih likerom od maraske Griotta. Ponesite sa sobom i vjenčić sušenih smokava, trajne kolačiće koje nude neki lokalni slastičari itd. Miris će hrvatskog Jadrana i obećanja novoga ljeta biti i brački sapun, čije se blagotvorno djelovanje na kožu može zahvaliti sastavu bogatom maslinovim uljem, zatim stručak lavande, viška palma, grančica lovora s Kvarnera, začini ovoga podneblja, među kojima je i u svijetu poznata Vegeta… Jeste li znali da je Hrvatska domovina kravata?! Taj ukrasni odjevni predmet potječe od istog takvog ukrasa što su ga u XVII. stoljeću počeli vezivati - citiramo francusku Enciklopediju - hrvatski vojnici. Da dojam bude potpun, posjet Trogiru iskoristite za kupovinu hrvatskog svečanog odijela u Modnom ateljeu Trogir. Odjenule su ga mnoge istaknute ličnosti iz međunarodnog i hrvatskog javnog života, zašto ne biste i vi?
A olovka kojom pišete izum je ing. Slavoljuba Penkale, Hrvata koji je 1906. godine prvi u svijetu izradio mehaničku olovku i nalivpero. Prepoznatljiva je i nadaleko cijenjena čipka koja se izrađuje na otocima Pagu i Hvaru. U Benediktinskom samostanu u Hvaru časne sestre izrađuju iglicom čipku od posebno prepariranih niti iz lista agave. Tradicija izrade paške i hvarske čipke prenosi se iz generacije na generaciju, ali svaka čipkarica unosi u nju i nešto svoje, pa će čipka na vašem ovratniku, stolu ili zidu biti jedinstvena i osebujna. Možda su upravo to ideje za suvenir koji ćete, kad budete odlazili, ponijeti iz Hrvatske. U šetnji turističkim mjestima koja posjećujete naići ćete na mnoge umjetničke galerije sa slikama ili drugim umjetničkim predmetima, od kojih ćete neke, uvjereni smo, poželjeti i u svojem domu. Drag će suvenir biti i predmeti od brušenog stakla, bit će to i koraljna ogrlica oko vašeg vrata, replike starih šibenskih i dubrovačkih naušnica ili pak nakit s motivima morčića iz Rijeke koji, uz ljepotu, donosi i sreću. I sve to za sjećanje na ljeto, do novog susreta.
Jer, ploviti se mora… Do idućega susreta u Hrvatskoj i ACI marinama!
TJESTENINA S BROKULOM I SLANIM SRDELAMA
1. 0.40 kg tjestenine (Orecchiette)
2. 1 velika glavica brokule
3. 8 filea slanih srdela
4. 0.05 l maslinovog ulja
5. sol, papar, sitno kosani peršin, prema želji grubo rezani parmezan
U puno slane vode skuhajte tjesteninu. Brokulu skuhajte i odvojite na cvjetiće. Ugrijte maslinovo ulje, dodajte cvjetiće brokule, na kockice narezane slane srdele i kuhanu tjesteninu, pa posolite (pažljivo jer su srdele slane) i paprite. Ljubitelji ljutoga mogu dodati ljutu papričicu, koju jednostavno umiješate u jelo. Pospite peršinom i dobro izmiješajte.
Prilikom serviranja na tanjur po pašti (tjestenini) obilato naribajte sir parmezan.







