 |
 |
 |
Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.
Napučenost: 4.437.460
Glavni grad: Zagreb (779.145 stanovnika) - gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.
Površina: Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.
Dužina morske obale: 5835 km; od toga 4058 km otpada na obale otoka, hridi i grebena.
Hrvatska obala sa svojih 1185 otoka, hridi i grebena spada među najrazvedenije obale. Nastanjenih otoka je 50, najveći otoci su Krk i Cres. Svjetionici, obalna i lučka svjetla ukupan broj 600.
Duž obale postoji preko 350 prirodnih luka i lučica pogodnih za jahte i jedrilice. Jadransko more je prostrani rukavac Mediterana s kojim ga povezuje Otrantski tjesnac. Jadransko more se proteže u smjeru jugoistok – sjeverozapad u dužini od 870 km, prosječna širina oko 160 km.
Teritorij Republike Hrvatske obuhvaća 48% kopnene obale i 97% otočnih obala Jadranskog mora.
Mediteranski plimni val traje 12 sati, ulazi u Jadran kroz Otrantska vrata, kreće se u pravcu sjevera i kruži uzduž istočne i zapadne obale. Visina plimnog vala je od 25 cm kod Otrantskih vrata do 80 cm na krajnjem sjeveru.
U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana, suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime.
Prosječne temperaturne vrijednosti uz obalu: siječanj, 6–11 °C; kolovoz, 21–27 °C . Temperatura mora zimi je 12 °C, a ljeti oko 25 °C.
Maestral je sjeverozapadni vjetar koji se javlja u uvjetima visokog zračnog pritiska, obično oko 11 h prije podne i vjesnik je ugodnog vremena. Može dosegnuti snagu od 5 bofora, uzrokuje nemirno more. Maestral utihne pod večer, i slijedeći dan – nakon mirne noći – ponovno se diže do slične snage kao i prethodnog dana.
Burin je vjetar koji puše suprotno od maestrala. Puše noću, uglavnom iz smjera sjevera, sjevero-istoka na sjevernom Jadranu, a na južnom s istoka ili jugoistoka. Najjači je pred zoru, a nakon toga ubrzo prestaje.
Bura je oštar sjeveroistočni vjetar koji se javlja u uvjetima visokog zračnog pritiska, dolazi sa kontinentalne strane i puše u snažnim naletima prema moru. Teško je predvidiva iako postoje određeni predznaci njenog dolaska: vrhunci obalnih planina zaviju se u malene oblake, a površina mora na sjeveroistočnom dijelu se zapjenuša. Što je veća udaljenost od obale, to su slabiji udari bure. Ljeti bura obično puše samo po nekoliko sati, ali se katkada zna dogoditi da puše i po dan-dva. Bura može biti izuzetno jaka na području Kvarnera, duž Velebitskog kanala, te oko Šibenika, Splita, Pelješca i Dubrovnika.
Jugo (Široko) je topao i vlažan, jugoistočni vjetar koji od listopada do kraja siječnja donosi vrlo obilne padaline. Mirno more i nebo zakrito olovnim oblacima na jugu znaci su polaganog dolaska Juga koji podiže visoke valove. Jugo često puše i po nekoliko dana (ljeti i do 3 dana, a zimi i do 3 tjedna), dok nemirno more može potrajati duži period. S vremena na vrijeme ovaj vjetar donosi i crveno-smeđi pijesak iz Afrike. Treba imati na umu da Jugo može u tek nekoliko minuta promijeniti smjer i pretvoriti se u vrlo snažnu Buru (sjeveroistočnjak). Jugo je karakterističan vjetar za Južni Jadran gdje duže i jače puše nego na sjevernom dijelu.
Nevera je vrlo jak zapadnjak koji donosi ružno vrijeme. Najčešći je ljeti. Počinje naglo i žestoko te uzburka more, ali najčešće traje kratko. Popraćen je grmljavinom. Po prestanku vjetra zrak je svjež i ugodan. Češći je na Sjevernom Jadranu.
Ostali vjetrovi koji se javljaju na Jadranu su: Lebić - jugozapadnjak, Levant - jaki istočnjak,
Tramontana – hladni sjevernjak.
Visoki i stabilan zračni pritisak obično donosi vjetrove koji noću pušu s kopna, te danje vjetrove koji pušu s mora.